TY  - JOUR
AB  - Uvod Socijalna distanca često se koristi kao pokazatelj diskriminacije i odnosi se na
sklonost ljudi da izbjegavaju kontakte sa stigmatiziranom populacijom, uključujući
osobe sa intelektualnim poteškoćama.
Cilj Istražiti razinu socijalne distance opće populacije prema pojedincima sa intelektualnim
poteškoćama i istražiti značajne korelate.
Metod Ova studija presjeka je provedena u ambulantama porodične medicine JU
Dom zdravlja Kantona Sarajevo. U istraživanju je učestvovalo 240 ispitanika. Kao instrument
istraživanja korišten je upitnik o općim socio-demografskim karakteristikama
ispitanika i skala socijalne distance (modificirana Bogardus-ova skala).
Rezultati Vrijednost medijane skale socijalne distance je iznosila 17 (minimum, 6;
maximum, 30). Najintimniji društveni odnosi (brak) nalaze se na vrhu ljestvice. Muškarci
su zauzele stavove koji su odražavali veću socijalnu distancu od žena (p =
0,016). Stariji sudionici iskazali su veću socijalnu distancu od mlađih, ali ne statistički
značajno (p = 0,323).
Zaključak Danas kada se velika pažnja poklanja uključivanju u zajednicu svih osobe
sa intelektualnim poteškoćama, stigmatizirajući stavovi većinske populacije bi mogli
predstavljati barijeru za efikasno provođenje socijalne inkluzije.
AU  - Kurspahić-Mujčić, Amira; 
AU  - Mujčić, Amra
IS  - 2
KW  - intelektualne poteškoće, socijalna distanca, starost, spol 
L1  - internal-pdf://0339040631/kurspahić.pdf
PY  - 2020
SN  - 2637-3270
SP  - 75-84
ST  - SOCIJALNA DISTANCA VEĆINSKE POPULACIJE PREMA OSOBAMA SA INTELEKTUALNIM POTEŠKOĆAMA
T2  - Multidisciplinarni Pristupi u Edukaciji i Rehabilitaciji
TI  - SOCIJALNA DISTANCA VEĆINSKE POPULACIJE PREMA OSOBAMA SA INTELEKTUALNIM POTEŠKOĆAMA
VL  - 2
ID  - 7
ER  -